Wikipedia:Tikanga Wikipedia

Ngā tikanga a te Wikipedia Māori


Ngā tino tikanga a te Wikipedia

  1. Kia mau ki ngā tikanga manatārua.
  2. E pai ana te tuku kōrero i runga i te GNU Free Documentation License.
  3. Kia whakaraupapa te tirohanga o ngā kaituhi (NPOV).
  4. Tirohia Ehara a Wikipedia i te... (reo Pākehā).
  5. E pā ana aua tikanga ki ngā pūtere katoa. Engari, mā ia pūtere e whakatau he tikanga ake atu anō mōna.

Mō ngā maramara

  1. Ko tētahi tino kino o te paetukutuku nei, he nui rawa ngā maramara. Kaua e tuhituhi i ngā maramara. He mahi whakahōhā tērā ki te hunga matatau ki te reo, nā te mea, he mahi takahi tērā ki te mana o te reo. Ki te tuhituhi koe, kia pai, kia roa, kia ātaahua te takotoranga.
  2. Hāpai i te mana o te reo i ngā mahi katoa!

Tikanga whakatakoto reo

  1. Ko te Reo Māori te reo whai mana o tēnei paetukutuku. Kaua e tuhia ki tētahi atu reo.
  2. Ka whāia ngā tikanga whakatakoto kupu a te Taura Whiri i te Reo Māori.
  3. Ko Te Matatiki te tino papakupu.
  4. Ko Te Papakupu a Wiremu tētahi atu papakupu whai mana.
  5. Kia penei te whakatakoto o ngā rā: 21 Haratua 2007.

Ingoa wāhi, ingoa iwi

  1. Mō ngā ingoa wāhi, tuatahi, kia mau ki ngā tikanga o Te Taura Whiri. Hei tauira ēnei: Te Tai-hauāuru, Te Tai-rāwhiti, Te Tai-tokerau, Te Wai-pounamu, Te Ika-a-Māui. Tuarua, tirohia hoki tēnei rārangi a Te Taura Whiri: Ingoa wāhi me ngā ingoa wāhi o tēnei māhere whenua i tētahi atu o ngā paetukutuku a Te Taura Whiri: Mahere whenua.
  2. Ka whāia te whakatokoranga ingoa iwi, ingoa hapū rānei, nā Angela Ballara i tana pukapuka Iwi.
  3. Mō ngā ingoa wāhi o tāwāhi, kia mau ki te rārangi i roto i Te Matatiki, he pukapuka nā Te Taura Whiri i te Reo. Ki te kore he ingoa mō tētahi whenua o taua pukapuka, pātai atu ki Te Taura rānei, whakamahia te ingoa reo Pākehā rānei.
  4. I roto i ngā pouaka whakamōhiotanga o ngā tuhipānui mātāwhenua mō Aotearoa, pērā i ngā tuhipānui mō ngā tāone, ka tuhia tuatahitia te ingoa Māori, ā, i raro iho, ka puta ko te ingoa reo Pākehā. Mā tētahi tauira mō ngā pouaka whakamōhiotanga tēnei tikanga e whakamana ai, kia pēnei:
Ingoa reo Māori
Ingoa reo Pākehā

Taitara tuhipānui

  1. Kaua e whakamahi i te te, i te he rānei hei timatanga taitara. Engari, mēnā aua kupu he tino wāhanga o tētahi ingoa tangata, ingoa rōpū rānei, pērā i "Te Rauparaha", ka taea.

Whakaupoko

Whakamahia ēnei whakaupoko mō ngā wāhanga tuhipānui:

  • Tirohia hoki - he rite pū ki te 'See also' o te Wikipedia Pākehā.
  • Kupu tautoko - he rite pū ki te 'Notes' o te Wikipedia Pākehā.
  • Hoto ki waho - he rite pū ki te 'External links' o te Wikipedia Pākehā.
  • Tohutoro - he rite pū ki te 'References' o te Wikipedia Pākehā.

He rauemi anō

  • Ngā Ūpoko Tukutuku - he mea mahi Ngā Ūpoko Tukutuku nei e Te Puna Mātauranga o Aotearoa. Ko te whāinga he kupu ūpoko e whai tikanga ana ki te hunga Māori hei rauemi āwhina i ngā kaiwhakaemi me ngā kaikohikohi kōrero ki te whakamārama rauemi reo Māori ao Māori rānei. Ka whakamahia e Te Puna Mātauranga o Aotearoa ki te whakakaha ake i ngā tautoko Māori. He rauemi ka taea noatia te whakamahi hei whakapakari i te Wikipedia reo Māori nei.

Kei te Wikipedia Pākehā


Tirohia hoki


Hoto ki waho


Tohutoro

  • A. Ballara, Iwi. Victoria University Press, Te Whanga-nui-a-Tara, 1998.
  • Te Taura Whiri i te Reo Māori, Te Matataki: Contemporary Māori Words. Oxford University Press: Tāmaki-makau-rau, 1996.