Ko te reo Tonga (e lea faka-Tongá) te reo māori o Tonga. 187 mano ngā kaikōrero māori. He reo Poronīhia te reo Tonga.

Kīanga
Mālō e lelei Kia ora
Fēfē hake? Kei te pēhea koe?
Sai pē Kei te pai
ʻIo Āe
ʻIkai Kāo
Fakamolemole Mō taku hē
Kātaki Tēnā koa
Mālō Ngā mihi
ʻAlu ā, ē. Haere rā.
Nofo ā, ē. E noho rā.

Pūnaha tātaki kupu takatā

17 ngā reta o te arapū Tonga. Ka whakaaturia ngā reta me ngā oro ki Te Arapū Oromotu Tāwāhi.

Arapū
Reta A E F H I K L M N NG O P S T U V ʻ
Oro /a/ /e/ /f/ /h/ /i/ /k/ /l/ /m/ /n/ /ŋ/ /o/ /p/ /s/ /t/ /u/ /v/ /ʔ/

Ka tuhia ngā oropuare roa ki ngā tohutō.

Ka taea te nuku te hā o te kupu ki te whakamutunga. Ka tuhia te <´> ki te oropuare. Hei tauira, <Tongá>

Oromotu takatā

Orokati
Ngutu Niho Takamuri Korokoro
Whakamutu p t k ʔ
Iho m n ŋ
Tiotio f v s h
Tata l
Oropuare
Takamua Takamuri
Tata i iː u uː
Waenga e eː o oː
Tuwhera a aː

Wetereo takatā

Tūkapi
Takitahi Takirua Takitini
Kiritūnei Kauawhi kitaua kitautolu
Kaupare au kimaua kimautolu
Kiritūnā koe kimoua kimoutolu
Kiritūrā ia kinaua kinautolu
Hokinga (ai)
Tūkapi riro
Whānui Kaupapa Whaioranga
Pū tautuhi Pūnoa
Māori Aroha Māori Aroha
Kiritūnei Kauawhi Takirua “A” heʻeta siʻeta haʻata siʻata ʻataua maʻataua
“O” hota siʻota hata ʻotaua moʻotaua
Takitini “A” heʻetau siʻetau haʻatau siʻatau ʻatautolu maʻatautolu
“O” hotau siʻotau hatau ʻotautolu moʻotautolu
Kaupare Takitahi “A” heʻeku siʻeku haʻaku siʻaku (ʻa)ʻaku maʻaku
“O” hoku siʻoku haku (ʻo)ʻoku moʻoku
Takirua “A” heʻema siʻema haʻama siʻama ʻamaua maʻamaua
“O” homa siʻoma hama ʻomaua moʻomaua
Takitini “A” heʻemau siʻemau haʻamau siʻamau ʻamautolu maʻamautolu
“O” homau siʻomau hamau ʻomautolu moʻomautolu
Kiritūnā Takitahi “A” hoʻo siʻo haʻo siʻao (ʻa)ʻau maʻau
“O” ho hao (ʻo)ʻou moʻou
Takirua “A” hoʻomo siʻomo haʻamo siʻamo ʻamoua maʻamoua
“O” homo hamo ʻomoua moʻomoua
Takitini “A” hoʻomou siʻomou haʻamou siʻamou ʻamoutolu maʻamoutolu
“O” homou hamou ʻomoutolu moʻomoutolu
Kiritūrā Takitahi “A” heʻene siʻene haʻane siʻane (ʻa)ʻana maʻana
“O” hono siʻono hano siʻano (ʻo)ʻona moʻona
Takirua “A” heʻena siʻena haʻana siʻana ʻanaua maʻanaua
“O” hona siʻona hana ʻonaua moʻonaua
Takitini “A” heʻenau siʻenau haʻanau siʻanau ʻanautolu maʻanautolu
“O” honau siʻonau hanau ʻonautolu moʻonautolu
  • Ka mukua te “he-” ki te kore te “i”, te “ki”, te “mei”, te “ʻe” rānei i mua.
Pūtohu
Pū tautuhi e
Pūnoa ha
  • Ka taea te whakamahi te “e” mō ētahi atu mea anō hoki.
  • I te wā, ka whakamahia ai te “e” hei pū tautuhi noa, ka whakaroa te oropuare whakamutunga o te kīanga tūingoa.
  • Ka panoni te “e” ki te “he” i muri i ngā kupu: Ko te “ʻi”, te “ki”, te “mei”, me te “ʻe”.
  • Ka taea te tāpiri te “ngaahi” ki muri, kia whakatakitinitia te tūingoa, e whai ake rā.
Tūwāhi
Mea Wāhi Hātepe
Tūkapi Tūāhua
Whānui ē pehe
Tū nei eni heni -ni
Tū rā ena hena -na
  • Ka taea te tū mokemoke anake e ngā tūwāhi mō ngā mea. Kia kīia te “tēnei mea”, me kī te “e meʻá-ni”.
Tūwāhi
ʻolunga runga
lalo raro
loto roto
tuʻa waho
muʻa mua
mui muri
he vahaʻa waenga
Pūhono
ʻi i, kei Ka taea te muku i mua i te pū tautuhi. Ka panoni ki te “ʻia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “ʻiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
ki ki Ka panoni ki te “kia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “kiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
mei mai i, nā, nō Ka panoni ki te “meia” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā ingoa tangata. Ka panoni ki te “meiate” i te wā, ka whakamahia ai mō ngā tūkapi.
ʻa, ʻo a, o
maʻa mā, mō
mo me
ʻaki e whakamahi ana i
kimuʻa i mua i
kimui i muri i
kaeʻoua tae noa ki
Whakarerekē mō mua
fie hia
meimei tata
kei tonu
toe anō
Whakarerekē mō muri
noa
lahi nui
mai mai
atu atu
ange e whai ana i
hake ake
hifo iho
ʻaupito rawa
kotoa katoa
foki hoki

Ko te “faka-” te kūmua pūtake.

Ko te “-(ʻa)nga” te “-tanga”.

Tūpātai
aha
hai wai
hea
ʻanefē inahea
āhea
fēfē pēhea
fiha hia
Wāmahi
Whānui Kiritūnei Kiritūnā Kiritūrā
Kauawhi Kaupare
Takirua Takitini Takitahi Takirua Takitini Takitahi Takirua Takitini Takitahi Takirua Takitini
naʻe naʻá-ta naʻa-tau naʻá-ku naʻá-ma naʻa-mau naʻá-ke naʻá-mo naʻa-mou naʻá-ne naʻá-na naʻa-nau i
ʻoku ʻokú-ta ʻoku-tau ʻoku-ou ʻokú-ma ʻoku-mau ʻokú-ke ʻokú-mo ʻoku-mou ʻokú-ne ʻokú-na ʻoku-nau kei te
ʻe te-ta te-tau te-u te-ma te-mau te-ke te-mo te-mou te-ne te-na te-nau e, ka
kuo kuó-ta kuo-tau kuó-u kuó-ma kuo-mau kuó-ke kuó-mo kuo-mou kuó-ne kuó-na kuo-nau kua
ke ke-ta ke-tau ke-u ke-ma ke-mau ke-ke ke-mo ke-mou ke-ne ke-na ke-nau kia
Whakakore
ʻikai ke kāore Ka makaia i muri i te punga wāmahi.
taʻe ehara, kore Ka makaia i mua i ngā wāhi, e whakakorea ai.
ʻoua kaua Ka makaia i te tīmatanga o te rerenga kōrero. Ka whakamahia te punga wāmahi o “ʻe” i muri.
Ētahi atu kīanga
ʻo ā
pea
pe rānei
ka(ekehe) engari
neongo ahakoa
koeʻuhi nō te mea
kapau mehemea, ina
mahalo tērā pea