Ko Hāmoa he whenua i te Moana-nui-a-Kiwa.[1] He Porinīhia nga tangata. Ko te reo Hāmoa (reo Hamoa gagana Samoa) te reo o nga tangata whenua. I te tau 2009, e 179,000 nga tangata e noho i roto o te whenua katoa.[2] He tekau nga motu, ko Savai'i me Upolu nga motu nui. Ko Apia te tāone nui, e tu i Upolu, anō, te papa rererangi nui ko Fale'olo International Airport.

Hāmoa
Samoa
Pīwari o Hāmoa
Pīwari
Pepeha: kāhore kau
Samoa mo Samoa
Ngaringari: Samoa Tula'i
Hāmoa
Hāmoa
Tāone matua
(me te tāone nui)
Apia
Reo whaimana reo Hāmoa, Ingarihi
Kāwanatanga
• Āhua
• Pirimia Naomi Mataʻafa
Rahi
• Katoa 2,831 km² (174)
1,093 sq mi 
• Wai (%) 0.3%
Taupori
• Hakikea 2009 tau tata 179,000 (166th)
• 2006 kautenui 179,186
• Kiato 63.2/km² (134)
163.7/sq mi
GDP (PPP) 2008 tau tata
• Katoa $1.088 piriona nui USD ()
• Mā ia tangata  ()
Moni Tala (WST)
Wāhiwā (UTC- 11)
Tohu ipurangi .ws
Tohu waea +685
Hāmoa
Takiwā tōrangapū o Hāmoa

I te tau 1962, na tutahi ai Hāmoa mai Aotearoa.

He tino nui nga tangata Hāmoa e noho i nāianei ki waho o ratou motu. I te tau 2001, he 115,000 i roto o Aotearoa, [3] me he nui hoki ngā Hāmoa ki Hononga-o-Amerika, Hawai'i me Ahitereiria.

Ko Silisili te maunga teitei rawa o Hāmoa, e tu ki te motu o Savai'i. E 1,858 mita te teitei.

Ngā wā ō mua takatā

Kāore e tino mōhiotia te wā i tae atu ai ngā tāngata Porinīhia ki Hāmoa. Engari, ki nga whakatewhatewha o nga kaipūtaiao Pakeha i Hāmoa, he whakapono ratou, na tatūngia nga tangata i nga motu, mai ano 3,000 tau.[4] Ko Te Rangi Hīroa tētahi kaituhi na haere i Hāmoa mo tona mahi me ka tuhituhi e ia te pukapuka Samoa Material Culture.[5] Anō, ko Robert Louis Stevenson tētahi kaituhi na noho i Hāmoa ma tōna whānau ki te kāinga o Vailima. Ko te wā o tana matenga ki Hāmoa ko te tau 1894 me he nehua ia ki te maunga o Vaea ki Upolu.

Ngā motu takatā

He 10 ngā motu o Hāmoa, ngā ahi tipua katoa. E whā ngā motu e tu ai nga kāinga, ko Upolu, Savai'i, Manono me Apolima. Kāore e tu ngā kāinga ki motu iti'iti, ko Nu'utele, Nu'ulua, Namua, Fanuatapu, Nu'ulopa me Nu'usafe'e.

Ko Savai'i te motu nui rawa atu i te whenua katoa.[6] E ai ki te whakataukī o reira, ko Savai'i 'te wairua o Hāmoa'. 43,103 (2006) ngā tāngata e noho ana i reira. Ehara i te tino nui ngā tāone i Savai'i; he kāinga rīriki noa iho te nuinga. Kei Upolu, he motu anō, ngā tāone nunui. E rua herenga kaipuke i Savai'i, ko Salelologa te tāone nui o te motu me Asau tētehi.

I Savai'i hoki ngētehi wāhi nō nehe noa atu: koia hoki te puke o Pulemele'i, ngā pehu wai tai o Taga (ko Alofa'aga tētahi ingoa), me te Tapuae o Moso. E rua tekau maero atu a Falealupo i te Rārangi Huringa Wā o te Ao, ā, koia te kāinga hauāuru rawa atu i Hāmoa. Kei roto i ngā pukapuka o Pākehā, i ngā tau tīmata o tērā atu rautau, i ngētehi wā i karangahia rā te motu ko Pola. Ko Matavanu he maunga ahi tipua anō hoki i runga i a Savai'i, i hū i nga tau 1905 - 1911, ā, ka puta mai te rangitoto, ka rere iho i te tihi o te maunga.

E tu ngā wāpu ki Mulifanua i Upolu me Salelologa ki Savai'i mo ngā waka tere ki waenganui o Savai'i me Upolu.

Takiwā tōrangapū takatā

He 11 nga takiwā tōrangapū o Hāmoa; he 6 ki Savai'i me 5 ki Upolu me nga motu iti ētahi atu. Nga takiwā tōrangapū e 6 kei te raki o Savai'i ko Fa'asaleleaga, Gaga'emauga, Gaga'ifomauga, Palauli, Satupa'itea me Vaisigano. Nga takiwā tōrangapū e 5 kei te raki o Upolu ko A'ana, Aiga i le Tai, Atua, Tuamasaga me Va'a o Fonoti. Te takiwā o Aiga i le Tai tae ana nga motu o Manono, Apolima me Nu'ulopa.

E rua nga papakainga no Savai'i e tu i Upolu, ko Samalae'ulu me Le'ava'a. Nga papakainga e rua ēnei kua whakamōtī i te hūnga o te ahi tipua, te maunga Matavanu ki Savai'i.

Reo Hāmoa takatā

Ko te reo Hāmoa nō te reo whānau o ngā iwi o Porinīhia, arā he reo ka ahu mai nō te Moana-nui-a-Kiwa, me te aha, e ōrite ana te reo Hāmoa ki te reo o Māori, o Tonga, ā, o ngā moutere Porinīhia anō hoki. Ko te mihinare George Pratt (1817-1894) ka tuhituhi te tikinare mataati o Hāmoa i te tau 1862.[7] E 40 tau i noho ai Pratt ki Savai'i.

Tangi iti Ngā kupu ōrite i Porinīhia
Phoneme Porinīhia i mua Tonga Niue Hāmoa Rapa Nui Tahiti Māori (Aotearoa) Māori (Kuki Airani) Hawai'i Reo Pākehā (Ingarihi)
/ŋ/ *taŋata tangata tangata tagata tangata taʻata tangata tangata kanaka man
/s/ *sina hina hina sina hina hinahina hina ʻina hina grey-haired
/h/ *kanahe kanahe kanahe ʻanae ʻanae kanae kanae ʻanae mullet
/ti/ *tiale siale tiale tiale tiare tiare tīare tiare kiele Gardenia
/k/ *waka vaka vaka vaʻa vaka vaʻa waka vaka waʻa canoe
/f/ *fafine fafine fifine fafine hahine vahine wahine vaʻine wahine woman
/ʔ/ *matuqa[8] matuʻa matua matua matuʻa metua matua metua, matua makua parent
/r/ *rua ua ua lua rua rua[9] rua rua lua two
/l/ *tolu tolu tolu tolu toru toru toru toru kolu three


Whakaahua takatā

Tohutoro takatā

  1. "Samoa Territorial Constituencies Act 1963". Pacific Islands Legal Information Institute. Archived from the original on 2011-06-05. Retrieved 6 January, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  2. "Population and Housing Census Report 2006" (PDF). Samoa Bureau of Statistics. July 2008. Archived from the original (PDF) on 2011-07-21. Retrieved 6 January, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  3. "Archive copy". Archived from the original on 2009-08-08. Retrieved 2010-01-06.{{cite web}}: CS1 maint: archived copy as title (link)
  4. [1]New Information for the Ferry Berth Site, Mulifanua, Western Samoa by Roger C. Green & Helen M. Leach, Journal of the Polynesian Society, Vol. 98, No. 3, 1989. Retrieved 6 Hanuere, 2009
  5. "Samoan Material Culture". NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ. 1930. Retrieved 6 Hanuere, 2009. {{cite web}}: |first= missing |last= (help); Check date values in: |accessdate= (help); Unknown parameter |published= ignored (help)
  6. Hart, S.R., Koppers, A. A.; Russell, J. A.; Staudigel, H. (2006). "New 40Ar/39Ar Ages for Savai'i Island Reinstate Samoa as a Hotspot Trail with a Linear Age Progression". The Smithsonian/NASA Astrophysics Data System. American Geophysical Union, Fall Meeting 2006, abstract #V34B-02. Retrieved 6 Hanuere, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  7. Pratt, George. "A Grammar and Dictionary of the Samoan Language, with English and Samoan vocabulary". NZ Electronic Text Centre, Victoria University of Wellington, NZ Licence CC-BY-SA 3.0. Retrieved 7 Hanuere, 2009. {{cite web}}: Check date values in: |accessdate= (help)
  8. Glottal stop is represented as 'q' in reconstructed Proto-Polynesian words.
  9. Archaic: the usual word in today's Tahitian is 'piti'.
 
Commons:Category
Kei te Wikimedia Commons he whakaahua atu anō mō

Hāmoa ki te Uru